Adresa: Trg Republike Hrvatske 5, Zagreb, 1862. – 1948.
Prvi predsjednik: Đuro pl. Zlatarović.
Nakon pada Bachova apsolutizma, koji je pritisnuo ukupni kulturni i politički život Hrvatske, 60-ih godina 19. stoljeća u hrvatskom se pučanstvu podiže nacionalna svijest. Nastala su mnoga pjevačka društva sa svrhom širenja i očuvanja nacionalnoga identiteta. Takvo je bilo i prvo pjevačko društvo u Zagrebu - “Kolo”. Društvo je utemeljeno 1862., a ukinuto 1948. godine.
Razlog osnivanja Društva bio je znak prosvjeda protiv premale zastupljenosti hrvatske glazbe i pjevanja u bivšemu "Musikvereinu“, koji je 1861. godine postao Zemaljski glazbeni zavod. Prvi predsjednik „Kola“ bilo je Gjuro pl. Zlatarović, a društvo se okupljalo u prostorima građanske streljane, koja je u to doba bila stjecište društvenog života Zagreba. Rad Društva je bio na kratko suspendiran 1871. godine. Svrha društva bila je promicati hrvatsku glazbu i glazbenu kulturu. Tijekom 86 godina postojanja "Kolo" je bilo stožer društvenog, kulturnog, umjetničkog i nacionalnog života Zagreba i Hrvatske. Njegov ženski i muški pjevački zbor, a neko vrijeme orkestar i tamburaški sastav, dosegnuli su visoku umjetničku razinu.
Nije se zapostavljalo ni žensko pjevanje, a društvo se osobito dičilo prvom predsjednicom "gospojinskog sbora Kola“ Paulom bar. Vranyczany - Dobrinović koja je tu dužnost obnašala od 1891. do 1892. godine.
Od 1875. do 1930. godine te od 1937. do 1948. godine, "Kolo" je bilo član Hrvatskog pjevačkog saveza (utemeljenog 1875. u Sisku), za čije osnivanje je dalo glavni poticaj. U međuvremenu, "Kolo" je bilo član Jugoslavenskog pjevačkog saveza.
Godine 1884. sagrađena je zgrada "Kola", na današnjem Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu, a društvo je razvilo i bogatu nakladničku djelatnost. "Kolo" je izgradilo svoju dvoranu unutar Hrvatskog doma (zajedno s "Hrvatskim sokolom“) na tadašnjem Sajmištu, a nasuprot zgradi Sveučilišta, te je u tom prostoru redovito održavalo koncerte. Izvode se skladbe hrvatskih, ali i uglednih stranih skladatelja.
Godine 1891. javnost je "Kolu“ (Vienac, br. 49., str. 782) priznala prvenstvo među svim hrvatskim pjevačkim društvima prema umijeću svojih članova. Desetljećima dugo djelovanje Društva potvrdilo je da je ono dostojno ispunilo svoju kulturnu misiju.
Prvi pokrovitelj ''Kola'' bio je Josip Juraj Strossmayer. Društvo je bilo jedan od osnivača Saveza hrvatskih pjevačkih društava (1875.). Pored izvođenja hrvatskih pjesama, Društvo je izvodilo i djela inozemnih skladatelja. Od 1868. izdaje pjevački Kolendar, pjesmarice i zbirke skladbi.
Poznate osobe povezane s radom društva:
Boris Papandopulo, voditelj "Kola" 1929. – 1934.,
hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca grčkog plemenitaša Konstantina Papandopula. Kompoziciju je studirao u Zagrebu, a dirigiranje u Beču. Bio je zborovođa "Kola" u Šibeniku i "Zvonimira" u Splitu te ravnatelj opere HNK u Zagrebu te dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatskoga radija, ravnatelj opere u Rijeci, dirigent opere u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Ravnao je i Tamburaškim orkestrom HRT-a. Neko je vrijeme bio i stalni gost dirigent Opere u Kairu. Bavio se i glazbenom kritikom i publicistikom. Autor je jednog od najvećih opusa u hrvatskoj glazbi: skladao je tridesetak orkestralnih, petnaestak koncertnih, četrdesetak komornih i tridesetak glazbeno scenskih djela, petnaestak svjetovnih kantata, desetak crkvenih skladbi, niza popijevki, zborova, obradbi narodnih napjeva, te scensku i filmsku glazbu.
